smillas_sense_of_snow_aka_miss_smillas_feeling_for_snowKada sam sredinom devedesetih pročitao englesko izdanje knjige Smilla osjeća snijeg danskog autora Petera Hoega – na hrvatskom objavljene u izdanju Algoritma 1997. – odmah me, poput zapuha iz dalekih snježnih kapa polarnog kruga, privukla upečatljiva atmosfera ovog neobičnog trilera.

Glavna junakinja već u prvih nekoliko koraka ostavi neizbrisive utiske na čitatelja, tako da još i danas jasno vidim tada 37-godišnju Smillu Qaaviqaaq Jaspersen, kći Grenlanda, otpadnicu od društva i buntovnu znanstvenicu, stručnjakinju za prirodu leda i snježne pojave, kako pomoću tragova u snijegu na krovu sumornog stambenog kompleksa u Kopenhagenu dekodira sudbinu jednog dječaka iz susjedstva, Esajasa Christensena, samotnjaka poput nje, isto porijeklom s Grenlanda, zapostavljenog sina majke alkoholičarke, koji je, po navodima policije, igrajući se pao s krova. Po njezinom osobnom osjećaju za snijeg, Smilla je uvjerena da ga je nepoznat netko pogurao u smrt.

Smillas city

Roman se tako otvara scenom na Grenlandskom groblju u Kopenhagenu:
„Strahovito je hladno, minus 18°C, i sniježi. Na jeziku koji više nije moj, snijeg se naziva qanik; veliki su to, gotovo bestežinski kristali i padaju u gomilama prekrivajući i i tlo slojem prašnjava, bijela mraza.Prosinački se mrak uzdiže iz groba i čini se bezgraničnim baš kao i nebo ponad nas. U toj tami naša lica nalikuju bjelosvjetlećim pločama … „

Smilla movieSmilla je kći siromašne inuitkinje, eskimske žene lovca i danskog fizičara iz visokog društva. Njeni opisi Grenlanda koji uključuju inuitske riječi za raznovrsne vrste leda i snijega jasno pokazuju kuda je vuče srce. Iz sretnog djetinjstva u Thuleu bila je otposlana brodom u Danske internate, pa od tada svijet izvan Grenlanda doživljava kao lanac prisila. Preživjela je razne opačine od sistema i bila izbacivana iz škola i s posla. U njoj zato nije cvjetala ljubav za ljude i klonila se bilo kakve povezanosti sve dok nije razvila prijateljstvo s dječakom iz stana ispod nje. Iz osobnih razloga, zbog prešutnog sporazuma da ga nikada neće ostaviti na cjedilu, i zato što joj snijeg na krovu govori da se dječak nije igrao nego je bježao u pokušaju da sačuva vlastiti život, ona je spremna na sve kako bi razotkrila istinu.

smilla1SnowPovezujući niz naoko nevažnih pojedinosti, Smilla pronalazi sponu između moćnog poduzeća Kriolit, odvjetničke tvrtke Hammer & Ving, profesora eskimskih jezika dr. Lichta i uvaženoga državnoga sudskog patologa Johannesa Loyena. Tragovi u snijegu uvode nas u kompleksno istraživačko putovanje gdje će Smilla saznati da je dječakov otac nestao u misterioznim okolnostima prilikom jedne ekspedicije na Grenland, i gdje će njen život visjeti o niti više puta, ali ona će nas ustrajno provesti kroz pustolovinu od koje zastaje dah, sve do konačnog raspleta na izdajničkim ledom okovanoj goloj obali Grenlanda, u samom srcu tajne.

gestrinius_geometriamIako će se prepustiti ljubavnoj vezi s mehaničarem iz susjedstva, Smilla je stvarno zaljubljena jedino u Euklida, grčkog matematičara i autora knjige Elementi, napisane u Aleksandriji 300 godina prije Krista, koja se smatra najstarijim poznatim zbirom matematičkih i geometrijskih definicija i dokaza i jednim od najutjecajnijih udžbenika svih vremena. Osim što je šestogodišnjem Esajasu u svom stanu umjesto bajki čitali zapise iz Elemenata, u istrazi se oslonila na njegovu definiciju – aksiom – teorem – dokaz. Smilla ovako opisuje svoj doživljaj Euklidovih Elemenata: „Osjećaj uzvišenosti. Spoznaja da je ta knjiga temelj, da predstavlja granicu. Jer ako se vraćamo u prošlost, kraj Lobačevskog i Newtona, i onda još dalje unatrag dokle se može doprijeti, završit ćemo na Euklidu. Na većoj od dviju zadanih, nejednako velikih ravnih crta …”
Smillin karakter, utemeljen u Euklidovim čvrsto definiranim okvirima, blizak je i Gudridur, junakinji nordijskih saga s prijeloma desetog u jedanaesto stoljeće, koja je plovila u ekspediciji Erika crvenog, otkrivača Grenlanda, pa se udala za njegovog sina Leifa Ericsona, s kojim je stupila na sjevernoameričko tlo petsto godina prije dolaska Kolumba i sudjelovala u stvaranju vikinških naseobina na obalama New Foundlanda.

Simon-Bang-Collection-Storyboard-sketch-from-Smillas-Sense-of-Snow-05Simon-Bang-Collection-Storyboard-sketch-from-Smillas-Sense-of-Snow-03Poput Le Carréa i Grahama Greeena prije njega, Peter Hoeg u triler unosi moralnu, političku i filozofsku rezonancu, bavi se pojedincem u odnosu na društvo kojem je dužan prilagoditi se. Ispod površine naziru se podzemni oblaci bizarne Danske post-kolonijalne povijesti i žrvanj bešćutne administracije s kojim je suočena domorodačka populacija Grenlanda. No prije svega u ovoj je knjizi snažno izraženo pitanje ljubavi, gubitka i otuđenosti. Za razliku od likova koji znaju završiti kao lutke na koncu političkih i društvenih preokupacija nekog romanopisca, kod Petera Hřega likovi žive slobodno, punim plućima, i do kraja su nepredvidivi, ali kako se roman primiče kraju, raspliće se i priroda njihovih postupaka.

Smilla GrenlandPo romanu Smilla osjeća snijeg – izvorno objavljenom na danskom 1992. – snimljen je 1997. i film s Juliom Ormond. Sasvim lišen ledene magije i magnetske privlačnosti knjiške Smille Jaspersen, film nije ni sjena Hoegove razigrane i fino ispletene zakučaste misterije inteligentnih obrata, dok se sa Smillinom mlađom sestrom iz proslavljene Skandinavske škole krimića, 24-godišnjom švedskom cyber-punk heroinom 2000-ih, Lisbeth Salander, dogodilo upravo suprotno. Izvrsni švedski filmovi s Noomi Rapace, a i nedavna, holivudska izvedba Davida Finchera s Rooney Mara, puno su vještije složeni od samih knjiga iz Milenijum trilogije Stiega Larssona, koje su, za mene osobno, pisane nekako bez duha, i šturo i nezgrapno, pa više služe kao pomoćna literatura svojim uspjelijim filmskim interpretacijama.
Peter HoegPeter Hoeg rođen je u Kopenhagenu 1957 godine. U mladosti mornar, profesionalni baletni plesač, glumac, mačevalac i planinar. Od kada se sasvim posvetio pisanju on u gradiću na Jutlandu provodi miran obiteljski život sa suprugom i troje djece. U svojim knjigama često zna prelaziti krhke granice između stvarnog, bajkovitog i natprirodnog, a Smilla osjeća snijeg u Americi je 1994. godine proglašena knjigom godine.
Tomica Bajsić, prethodno objavljeno u časopisu Playboy