Petar Mardešić, Pobuna na brodu Bounty

​Dizajn i knjige, poezija, crteži i putopisi

Petar Mardešić, Pobuna na brodu Bounty

23/08/2014 Ogledi / Book Reviews 0
Mutiny on the Bounty

Mutiny on the BountyNa temu pobune na brodu Bounty napisane su desetine knjiga i snimljeno niz filmova, od tridesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća, s Charlesom Laughtonom, Clarkeom Gableom, Trevorom Howardom, Marlonom Brandom, do posljednje s izvrsnom muzikom Vangelisa i Melom Gibsonom…

BountyU ovoj se knjizi opisuju doživljaji posade engleskog ratnog broda Bounty koja se 1789. godine (u vrijeme Francuske revolucije) pobunila nasred Tihog oceana, prilikom naizgled bezazlene ekspedicije na putu iz Tahitija u današnje Karibe, gdje je trebalo prevesti sadnice krušnog drva kako bi se nahranilo robove i povećala produktivnost Zapadnih Indija.
Bounty postaje najpoznatiji brod svih vremena nakon Noine arke, a pobuna na brodu Bounty jedna je od najeksploatiranijih morskih tema širom svijeta, uz bok Homerove Odiseje, Coleridgeovog Drevnog mornara, Ukletog Holanđanina Frederick Marryata i Heyerdahlovog Kon-Tikija, da nabrojim samo neke. Na temu pobune na brodu Bounty napisane su desetine knjiga i snimljeno niz filmova, od tridesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća, s Charlesom Laughtonom, Clarkeom Gableom, Trevorom Howardom, Marlonom Brandom, do posljednje s izvrsnom muzikom Vangelisa i Melom Gibsonom u ulozi prvog časnika Fletchera Christiana i Anthonyjem Hopkinsom kao kapetanom Blighem, epskim protagonistima te pomorske sage.
Mutiny on the BountyI mi svojeg pisca za utrku imamo, i to vrsnog pomorca i majstora svjetskog pomorstva, Petra Mardešića, koji u predgovoru ističe kako je o toj pobuni napisano puno knjiga i gotovo sve jednako pišu o tome što se dogodilo, ali o tome kako se dogodilo opisuje svaki pojedini autor kako je zamislio, pa se tako i ova knjiga razlikuje od ostalih.
Mahiti Matavai BayNjegov roman je podijeljen u četiri cjeline: Dnevnik kadeta Haywooda; Usprkos oceanu; Pandora; Na otoku Pitcairnu. Istiniti doživljaji obavijeni su izmišljenom pričom da djelo bude zanimljivije i da se bolje prikažu prilike koje su u to doba vladale na brodovima engleske ratne mornarice i na otocima Tihog oceana.

Bligh je kao 22-godišnjak bio na palubi “Resolutiona”, legendarnog kapetana Cooka na njegovom trećem putovanju oko svijeta i skupljao iskustva kod jednog od najvećih admirala oceana i neće se olako predati hirovima mora, napadima ljudožderima ni iscrpljenosti od gladi i žeđi…


Inicijalna iskra sukob je prvog časnika Fletchera Christiana s okrutnim kapetanom Blighom zbog sustavnog zlostavljanja posade i samog časnika, budućeg vođe pobune, koji opijen životom bez stega u polinezijskom raju na Tahitiju gdje su mjesecima skupljali drvo kruhovca biva nesretan zbog odlaska jer ga svaka prijeđena milja odvaja od njegove voljene tahićanke Miamiti. Blighev naprasni i okrutni temperament se pri povratku s ekspedicije još više razbuktava i Christian uz potporu pobunjenika preuzima zapovjedništvo nad brodom Njegova Veličanstva. Bligha ostavljaju u čamcu na otvorenome moru s nešto članova posade, sa sekstantom, četiri sablje i omanjim zalihama hrane i vode, na putu u gotovo sigurnu smrt.Laughton, Charles (Mutiny on the Bounty)_04


Autor romana Pobuna na brodu Bounty, Petar Mardešić (1903. – 1973.), hrvatski je nautičar rođen u Makarskoj. Mardešić je puno poznatiji kao jedan od najistaknutijih pomorskih pisaca i leksikografa u nacionalnoj povijesti pomorstva nego kao romanopisac.


Heywood's Diary sketchesCaptain BlighNo Bligh je kao 22-godišnjak bio na palubi “Resolutiona”, legendarnog kapetana Cooka na njegovom trećem putovanju oko svijeta i skupljao iskustva kod jednog od najvećih admirala oceana i neće se olako predati hirovima mora, napadima ljudožderima ni iscrpljenosti od gladi i žeđi. Ostavljen u malom čamcu s još 18 mornara na otvorenoj pučini Tihog oceana, kapetan Bligh je u nevjerojatnom pomorskom pothvatu prevalio 4000 milja do Jave i stigao do Engleske gdje odgovara pred vojnim sudom zbog gubitka broda, ali se izvukao. Bligh je poslije plovio s admiralom Nelsonom i sudjelovao u presudnim pomorskim bitkama. ad7681cdd04b1db4b1f63bf4b56ebed6Dogurao je i do čina admirala, a njegov nagli temperament priuštio mu je još jednu pobunu kao guverneru Novog Južnog Walesa u Australiji. Christian, znajući da mu nema povratka i da mu Admiralitet zbog čina pobune i brutalnog kršenja vojne stege sprema vješala, nakon kraćeg boravka na Tahitiju pronalazi nenastanjeni otok Pitcairn, koji je desetljeće prije bio pogrešno ucrtan u pomorske karte. Zajedno s pobunjenicima i Tahićankama koje su poveli s Tahitija na Pitcairnu, omanjem otoku od nekoliko četvornih milja, strmih litica i nepristupačne obale gdje nema sigurnog sidrišta spaljuju Bounty i zasnivaju koloniju koja se uz veće i manje potrese održala sve do danas… Autor romana Pobuna na brodu Bounty, Petar Mardešić (1903. – 1973.), hrvatski je nautičar rođen u Makarskoj. Mardešić je puno poznatiji kao jedan od najistaknutijih pomorskih pisaca i leksikografa u nacionalnoj povijesti pomorstva nego kao romanopisac. Nakon školovanja u senjskoj gimnaziji i bakarskoj nautici, završio je Višu pomorsku akademiju i služio kao časnik na brodovima trgovačke i ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije. Poslije se uglavnom bavio hidrografijom i kartografijom, znanostima koje su mu donijele parišku inženjersku titulu. Mardešić se bavio publicistikom i prevodilaštvom, prevodio je djela za mlade (Verne, Heyerdahl…). Poznatija su mu djela Brodovi kroz vjekove (1949), Morski čovjek (1959), Mornari i brodovi (1952), Kristofor Kolumbo (1957), i Marko Polo (1960). Prvo izdanje njegovog jedinog romana Pobuna na brodu Bounty, objavljeno je 1957. u Zagrebu.


jedini posaoNovo: Miroslav Mićanović, Jedini posao, izdanje MeandarMedije, 2013. Vizije, fantazije, utopije, pjesničke bravure ovog vrsnog pjesnika raspršene od rodne Gunje do obala Australije, u ovoj knjizi otkrivaju nam Mićanovićev “svijet kao tekst,” koji, kako piše izdavač knjige Branko Čegec “govori o životu koji ne isključuje smrt, govori o smrti kao drugoj dimenziji, nipošto kao o konačnome, govori o mrtvima kao o živima koji ne napuštaju svoja mjesta, svoje prostore nakon ‘zemaljskih’ odlazaka …” a kroz galeriju upečatljivih likova, stvarnih i imaginarnih, podsjeća, poput Calvina u Američkim predavanjima, kako je “svaki život enciklopedija, knjižnica, inventar predmeta, uzorak stilova.”
Prethodno objavljeno u časopisu Playboy